Blijedi jahač - pandemija gripe koja je u dvije godine ubila više od 50 milijuna ljudi

Španjolska gripa je ostala u sjeni I. svjetskog rata, iako je od nje stradalo puno više ljudi

policajci s maskama
Colin Grant
theguardian.com
22. srpanj 2017.

U strogo čuvanom objektu u Atlanti, država Georgia, čuva se organizam koji je tijekom nekoliko mjeseci od 1918. do 1919. bio odgovoran za više smrti nego I. svjetski rat. Virus soja gripe H1N1 je ponovno "oživljen" 2005. kada je započela njegova analiza radi boljeg razumijevanja razornog djelovanja koji je imao na svjetsku populaciju prije jednog stoljeća. No, kako Laura Spinney ističe u svojoj knjizi "Blijedi jahač", "uskrsnuće" virusa ne mora nužno biti dobra ideja.

Pandemija španjolske gripe, koja je usmrtila najmanje 50 milijuna ljudi ostala je misterij, ne samo zato što znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto je bila toliko smrtonosna, već i zato što je to bio izuzetno važan događaj za koji se uvelike činilo da je desetljećima ostao zaboravljen.

"Blijedi jahač" je ponovno "oživio" taj strašni događaj; ali osim što opisuje sveopću paniku, istovremeno funkcionira i kao dobra krimi priča. Od gripe su prvo krajem rata oboljeli oslabljeni vojnici a kasnije se kao šokantan i neočekivan posjetitelj proširila na pothranjeno stanovništvo, alarmantnom brzinom. Njezine žrtve su patile od vrtoglavice, groznice, pospanosti i iskašljavale su krv; za najmanje dvoje od 100 ljudi koji bi se zarazili, ishod je u roku od nekoliko tjedana bila smrt, a posebno ugroženi su bili oni u dobi između 20 i 40 godina.

Nisu bilo dostupne tehnologije za identificiranje nevidljivog uzročnika bolesti. Sada znamo da je virus gripe parazit koji treba domaćina kako bi se mogao razmnožavati. U ljudskih domaćina željene stanice su stanice na površini pluća. Kad se reprodukcija završi, umnoženi virus mora napustiti domaćina, i putem zraka zaraziti drugog, ako se želi dalje razmnožavati.

Simptomi gripe su zapravo imunološki odgovor tijela na virusnu infekciju Protutijela se aktiviraju i limfociti žure na mjesto infekcije, oslobađajući kemikalije citokina koje uništavaju virus; posljedica je lokalna upala, mala posljedica koju domaćin mora podnijeti.

Ali virus gripe također pokazuje sklonost mutiranju i stvaranju novih sojeva; radi sezonskih epidemija potrebno je svake godine proizvesti novo cjepivo. U slučaju varijante koja je nazvana španjolska gripa, virusna infekcija izazvala je tzv. "oluju" citokina [aktivacija velikog broja bijelih krvnih stanica, uključujući B stanica, T stanica, makrofaga, dendritskih stanica i monocita, koji počnu oslobađati upalne citokine koji pak u povratnoj sprezi aktiviraju još više bijelih krvnih stanica] kod nekih žrtava, tešku upalu pluća koja je često bila smrtonosna za oboljelog.

Spinney, cijenjena novinarka koja se bavi znanstvenim temama, opisuje dramu prouzrokovanu pojavom španjolske gripe kada je "vaša najbolja šansa za preživljavanje bila biti krajnje sebičan" i "ljubomorno čuvati svoju zalihu hrane i vode i zanemariti sve molbe za pomoć". Detaljno opisuje histeriju koja je izbila tijekom tri vala epidemije (drugi je bio najsmrtonosniji) koja se nevjerojatnom brzinom proširila svijetom.

I prije je bilo pandemija, osobito ruska gripa iz 1890-ih, koja je ubila milijun ljudi, ali ništa ovako velikih razmjera. Naduti leševi plivali su rijekama; zvona nikad nisu prestajala zvoniti za mrtve; a dim je danima zaklanjao sunčevu svjetlost dok su oni nesahranjeni spaljivani u ogromnim pogrebnim lomačama.

Naslov "Blijedi jahač" preuzet je iz knjige Otkrivenja i tri kratke novele "Blijedi konj, blijedi jahač" [američke spisateljice Katherine Anne Porter "Pale Horse, Pale Rider"], u kojem je jahačevo ime Smrt. Svaka stranica je puna strašnih priča, počevši od Guillaumea Apollinairea, francuskog pjesnika koji je, preživjevši ratne rovove i operaciju uklanjanja šrapnela iz mozga, nakon nekoliko tjedana podlegao gripi. Liječnici su vas mogli spasiti od ozljeda nanesenih na bojnom polju, ali žrtvama epidemije nisu mogli pretjerano pomoći. Velike nade u aspirin kao čudesan lijek koji smanjuje temperaturu bile su neutemeljene; kršćani u španjolskoj Zamori bili su nagrađeni od svog Boga jednom od najviših stopa smrtnosti; ne-židovi u Odesi, posudivši drevni židovski ritual "crno vjenčanje", izabrali su parove koji će se vjenčati na groblju u pogrešno mislivši, kao što je napisala autorica Mendele Mocher Sforim, da bi čvorovima vezanima preko grobova mrtvih župljana, zaraza napokon prestala ”.

Ako se gripa ne može liječiti, možda se njezino širenje može smanjiti. Države su pokušavale primijeniti politiku cordon sanitaire, zatvarajući svoje granice dok su međusobno optuživale za podrijetlo virusa; virus je morao negdje nastati. Tijekom desetljeća, sumnja je pala na tri moguća kandidata povezana s kretanjem radnika i vojnika prema rovovima: Šansi u Kini, Camp Funston u Kansasu i Étaples u Francuskoj. Međutim, ništa još nije dokazano. Jedno je sigurno, ipak: gripa, usprkos svom nazivu, nije potekla iz Španjolske.

Pale Rider nije samo iskopavanje, već reimaginiranje prošlosti. Kako knjiga napreduje, gripa je sve više prikazana kao lik koji se pojavljuje poput Zeliga u važnim trenucima povijesti, mijenjajući tijek događaja koji mu prethodno nisu pripisivani. Spinney, na primjer, uvjerljivo argumentira da bi se Britanska medicinska nemarnost u liječenju gripe u indijskoj koloniji mogla smatrati katalizatorom za indijski pokret za neovisnost. Također tvrdi da je gripa, stvarajući bolesne njemačke vojnike, utjecala na vrijeme završetka Prvog svjetskog rata.

Misterij o tome zašto je španjolska gripa bila tako okrutna djelomično je bio riješen kada je desetljećima kasnije ispitano rijetko očuvano tkivo pluća žrtve pandemije iz 1918. godine. Genetska sekvencija pokazala je da njegova struktura ima snažnu sličnost s virusom gripe pronađenim kod ptica. Do devedesetih godina pretpostavljalo se da se virus ptičje gripe ne može prenositi na ljude. No, virus je mutirao i prešao na ljude. Njegova stranost značila je da je ljudski imunološki sustav bio ranjiv i, neprilagođen na šok, pokrenuo je nasilnu reakciju.

Ljudi su 1918. godine bili zapanjeni razornim posljedicama. Nakon toga, odlučili su se zaštititi tako što nisu htjeli pamtiti. Utjecaj ove "majke svih pandemija" bio je toliko snažan na zajednicu Aljaških domorodaca u Bristol Bayu da su njihovi starješine savjetovali preživjelima da nallunguarluku, "pretvarajući se da se nije dogodilo". Na mnogim drugim mjestima donesene su odluke o šutnji, iako možda manje izravno.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) vjeruju da je još jedna pandemija vjerojatna, ako ne i neizbježna. Njihovi istraživači u Atlanti obrnuli su genetski sustav kako bi rekonstruirali virus gripe iz 1918. Iako postoji zabrinutost da bi to moglo poslužiti kao predložak za bioteroriste "da razviju i puste razornu pandemiju na svijet", CDC tvrdi da rekonstrukcija virusa pomaže u suočavanju s "potencijalnom prijetnjom novih sojeva".

Slavni virolog John Oxford slaže se: "H1N1 ima dokazanu sposobnost ubijanja", kaže, "i ne trebamo sjediti ovdje i trpjeti kao što su to činili 1918. godine." Spinney je vješto dala svoj doprinos ovom pitanju svojim perom.

knjiga 'Blijedi jahač'

Vestibulum ac diam sit amet quam vehicula elementum sed sit amet dui. Sed porttitor lectus nibh. Donec sollicitudin molestie malesuada. Mauris blandit aliquet elit, eget tincidunt nibh pulvinar a. Nulla porttitor accumsan tincidunt. Donec rutrum congue leo eget malesuada. Nulla porttitor accumsan tincidunt. Cras ultricies ligula sed magna dictum porta. Vestibulum ac diam sit amet quam vehicula elementum sed sit amet dui. Donec rutrum congue leo eget malesuada. Cras ultricies ligula sed magna dictum porta. Cras ultricies ligula sed magna dictum porta. Quisque velit nisi, pretium ut lacinia in, elementum id enim. Sed porttitor lectus nibh. Quisque velit nisi, pretium ut lacinia in, elementum id enim.

Please Comment!

Existing Comments

John: This is a test comment.

NOVOSTI

Prijavite se i čitajte najbolje od Smartinfo – najnovije i najčitanije vijesti iz znanosti i tehnologije.



Specijal