Što je antropocen i da li je već nastupio?

Pokušaji da se označi početak te tzv. "ljudske epohe" pokrenuli su znanstvenu raspravu između geologa i ekologa

Jesu li ljudi trajno promijenili planet? To naizgled jednostavno pitanje pokrenulo je novu raspravu između geologa i zagovornika zaštite okoliša oko toga kako nazvati vremensko razdoblje u kojem živimo.

Prema Međunarodnoj uniji geoloških znanosti (IUGS), stručnoj organizaciji zaduženoj za definiranje vremenske skale Zemlje, službeno smo u Holocenu (današnji, post-pleistocenski geološki period kvartara), koji je započeo prije 11 700 godina, nakon posljednjeg velikog ledenog doba.

Ali ta je oznaka zastarjela, kažu neki stručnjaci. Oni se zalažu za "antropocen" - od antropo, za "čovjeka" i cene, za "novo" - jer je ljudska vrsta, uz ostale trajne učinke, uzrokovala masovno izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, zagadila oceane i atmosferu.

Riječ antropocen je ušla u svakodnevni govor otkako ju je fizikalni kemičar i nobelovac Paul Crutzen popularizirao 2000. Ove godine riječ se ukorijenila u elitnim znanstvenim krugovima: pojavila se u gotovo 200 recenziranih članaka, izdavač Elsevier pokrenuo je novi akademski časopis pod nazivom Antropocen, a IUGS je pozvao znanstvenike da do 2016. odluče hoće li službeno objaviti da je Holocen završio i da je započeo Antropocen.

Mnogi stratigrafi [znanstvenici koji proučavaju slojeve stijena] kritiziraju tu ideju, rekavši da jasnih dokaza za novu epohu jednostavno nema. "Kad započnete imenovati pojmove iz geoloških razdoblja, morate točno definirati granice, gdje se pojavljuju u slojevima stijena", kaže Whitney Autin, stratigraf s koledža SUNY u Brockportu, koji kaže da je antropocen više pop kultura nego prava znanost. Ključno je pitanje, kaže, precizirati točno kada su ljudi počeli ostavljati svoj trag na planeti: na primjer, nuklearno doba je u tlu ostavilo tragove zračenja, dok se, proučavajući dublje slojeve mogu naći znakovi bavljenja poljoprivredom u Europi oko 900. godine. Antopocen, kaže Autin, "zvuči dosta pametno i privlačno, ali, s druge strane, geologija je znanost koja se bavi činjenicama."

Neki zagovornici antropocena priznaju tu poteškoću. Ali ne treba zapetu tu, kažu, samo treba odrediti datum i krenuti dalje. Will Steffen, koji je na čelu Instituta za klimatske promjene Australskog nacionalnog sveučilišta i napisao je članke s Crutzenom, preporučuje da se početak te epohe odredi pojavom industrijske revolucije u ranim 1800-ima ili s nuklearnim dobom u 1950-ima. U svakom slučaju, kaže, to novo određivanje šalje poruku: „[To je] još jedan snažan podsjetnik široj javnosti da postoje neporecivi utjecaji na okoliš na razini planeta u cjelini, i to toliko da je započela je nova geološka epoha."

Andrewu Revkinu, izvjestitelju New York Timesa (danas blogeru), koji je 1992. predložio sličan pojam koji se nikad nije uhvatio ("Antrocen"), značajno je što se o tom pitanju uopće raspravlja. "Prije dvije milijarde godina pojava cijanobakterija je dovela do velikih promjena za razvoj života na [prvobitnoj] Zemlji", kaže on. "Naravno da ti sitni organizmi nisu bili svjesni toga. Prva smo vrsta koja ima utjecaj na cijeli planet i svjesna je te stvarnosti. To je ono što nas razlikuje. "